STVARANJE ČITATELJA

O knjizi:

Knjiga Stvaranje čitatelja Nenada Rizvanovića iznimno je temeljita studija recepcije književnosti, koja koncept čitateljskog doživljaja tretira u odnosu na fenomenološki, hermeneutički i estetski pojam književnog djela, ali i u odnosu na knjigu kao medij koji nastaje i biva oblikovan okvirima nakladničke prakse, uzimajući za primjer beletrističke nakladničke nizove u Hrvatskoj između 1968. i 1991. godine Širok pregled najrelevantnijih teorija recepcije književnosti, počevši od Arnolda Hausera i Hansa Roberta Jaussa, pa prema Umbertu Ecu i Jonathanu Culleru i drugima, poslužio je autoru kao uvertira u diskusiju o jednom sasvim praktičnom pitanju, koje predstavlja i središnju tematiku njegove knjige: u kojoj mjeri i na koji način „književni protokoli“, standardni alati nakladničkog i uredničkog oblikovanja knjige, kao što su predgovor, pogovor, urednička bilješka ili „blurb“, pa u konačnici i sam design naslovnice, usmjeravaju ili utječu na čitateljevo iskustvo književnog djela. Stvaranje čitatelja ponajprije nudi pretpostavke za jednu teoriju parateksta, kao čimbenika koji uzima aktivnu ulogu u definiranju horizonta recepcije književnog djela. Utoliko je ova knjiga vrijedan, i spram današnjih tokova proučavanja književnosti poprilično rijedak doprinos ideji da je doživljaj književnog teksta neodvojiv od konkretne i opipljive stvarnosti knjige.

O knjizi su rekli:

„S dobrim omjerom teorijske refleksije i empirijskog istraživanja, znalački, zahvaćajući široko, no bez pretencioznosti, Nenad Rizvanović je napisao važnu studiju o povijesti hrvatskog (i jugoslavenskog) nakladništva. Sa izraženom sposobnošću za znanstvenu sintezu, ali i darom za historijsko pripovijedanje, autor je svojim rukopisom osvijetlio ključan, premda i često zanemarivan aspekt naše kulturne povijesti, te ponudio odgovor na pitanje o tome kako se u drugoj polovici 20. stoljeća u razvoju i moderniziranju nakladnišva formirao i suvremeni čitatelj na našim prostorima. U ovoj analizi kristalizira se fizionomija jedne, u osnovi, liberalne kulture, koja je usprkos političkom autoritarizmu osvajala sve više sloboda, i koja je u određenim periodima, u originalnom spoju popularnog i tzv. visokog registra, ne samo bila u dosluhu s modernim tendencijama zapadnog svijeta, nego ih je u određenim segmentima čak i nadmašivala.“

– Vahidin Preljević

Iz sadržaja:

I. Čitatelj, knjiga, para tekst 7

Vrijeme čitanja – Društveni čitatelj – Horizont čitateljskog očekivanja – Čitatelj i procesi čitanja – Čitateljske uloge – Stvarni i izmišljeni čitatelj – Teorija čitateljskog odgovora – Revolucija parateksta

II. Beletristički nakladnički nizovi u Hrvatskoj (1968.-1991.) 75

Nakladnički niz: teorijski i povijesni okvir – Biblioteka Zlatni paun (1968. -1986., Otokar Keršovani) – Biblioteka HIT (1969. – 1991., Znanje) – Biblioteka Ogledalo (1973. – 1980., Zora i GZH) – Zabavna biblioteka (1978. – 1988., GZH) – Biblioteka Bestseler (1978. -1988., August Cesarec) – Biblioteka Gama (1979. -1991., Mladost) – Biblioteka Ogledala (1980. – 1989., GZH)

III. Čitatelj i nakladnički nizovi 171

Literatura 193

Bibliografija nakladničkih nizova 199